BNV: Podrška saradnji Srbije i BiH i uspostavljanju bošnjačko-srpskog dijaloga

Predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Esad Džudžević uputio je danas pismo predjsedniku Vlade Republike Srbije Aleksandru Vučiću, u kome se kaže:

“Želim da Vam u ime Bošnjačkog nacionalnog vijeća i u svoje lično ime čestitam na preuzimanju funkcije predsjednika Vlade Republike Srbije i poželim puno sreće i uspjeha u obavljanju ove veoma odgovorne i važne dužnosti.

Istovremeno, izražavam zadovoljstvo što ste kao premijer Srbije, prvu posjetu van zemlje, najavili odlazak u Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu i raduje me poziv predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića da učestvujete na 5. Međunarodnoj investicionoj konferenciji Sarajevo Biznis Forum, koja se održava 14. i 15. maja u Sarajevu.

Koristim ovu priliku da Vas upoznam sa problemima sa kojima se suočavaju pripadnici bošnjačke nacionalne zajednice u Srbiji u procesu ostvarivanja prava u oblasti službene upotrebe bosanskoga jezika i pisma, informisanja na bosanskome jeziku, zaštite i očuvanja kulturne posebnosti i obrazovanja na maternjem jeziku.

Kada je oblast službene upotrebe bosanskoga jezika i pisma u pitanju, u skladu sa zakonskim odredbama, na zahtjev Bošnjačkog nacionalnog vijeća, bosanski jezik uveden je u službenu upotrebu u četiri sandžačke općine – u Novom Pazaru, Tutinu i Sjenici, od marta 2002. godine, a u Prijepolju od aprila 2009. godine. Iako ispunjavaju zakonski uslov, sandžačkim Bošnjacima u Priboju uskraćeno je pravo službene upotrebe i korištenja svog maternjeg bosanskoga jezika.

U skladu sa Zakonom o nacionalnim savjetima nacionalnih manjina, Bošnjačko nacionalno vijeće 2009. godine usvojilo je Odluku o utvrđivanju tradicionalnih naziva jedinica lokalne samouprave, naseljenih mjesta i drugih geografskih naziva na bosanskome jeziku na području Novog Pazara, Tutina, Sjenice i Prijepolja. Na osnovu te odluke, mnogim naseljenim mjestima i geografskim pojmovima na području ovih općina vraćeni su njihovi tradicionalni nazivi na bosanskome jeziku. Napominjem da lokalne samouprave u Sandžaku još uvijek ne poštuju tu odluku, a u obavezi su da izmijene table ulica, naseljenih mjesta i saobraćajnih znakova tako da na njima budu ispisani nazivi na srpskome i bosanskome jeziku, odnosno na ćirilici i latinici, u skladu sa zakonom.

U skladu sa pravom na vođenje sudskog i upravnog postupka na svom maternjem jeziku, kao i zbog mnogobrojnih zahtjeva građana da koriste ovo pravo, uputio sam pismo ministru pravde Nikoli Selakoviću, u kome sam zatražio da Ministarstvo pravde raspiše konkurs za sudske tumače za bosanski jezik, kako bi se odblokirao veliki broj sudskih predmeta, prije svega u Višem sudu u Prijepolju i Novom Pazaru.

Kada je informisanje na bosanskome jeziku u pitanju, Bošnjačko nacionalno vijeće obnovilo je 2008. godine “Sandžačke novine”, jedino štampano glasilo na bosanskome jeziku, koje je Ministarstvo kulture prestalo da sufinansira u decembru 2011. godine, što znači ukidanje stečenog prava, jer je Republika Srbija preuzela obavezu da finansijski obezbijedi sredstva za objavljivanje “Sandžačkih novina”, a međunarodna obaveza Republike Srbije je da pomogne štampanje glasila na jeziku manjinskog naroda, u skladu sa Evropskom poveljom o regionalnim i manjinskim jezicima.

Odlukom Savjeta Republičke radiodifuzne agencije, radiodifuzne oblasti podijelile su regiju Sandžak na dvije oblasti i na taj način je prekršen niz zakona i Ustav Republike Srbije, kao i evropski standardi. U nekoliko navrata tražili smo od RRA i Vlade Republike Srbije da se izmjenom odluke područje šest sandžačkih općina u kojima u pretežnom ili najvećem broju žive sandžački Bošnjaci svrsta u jednu radiodifuznu oblast. Također, u više navrata smo tražili od RRA i Radio-televizije Srbije, formiranje redakcije za programe na bosanskome i drugim jezicima nacionalnih manjina u Centralnoj Srbiji pri RTS-u.

Na posljednjem sastanku delegacije Bošnjačkog nacionalnog vijeća i ministra kulture Ivana Tasovca i njegovih najbližih saradnika 27. marta 2014. godine, obavješten sam da tradicionalne manifestacije Festival sandžačke sevdalinke (FESS), Sandžački književni susreti (SAKS) i Smotra bošnjačkih narodnih igara (SBONI), kao i časopis za društveni život i kulturu sandžačkih Bošnjaka “Bošnjačka riječ” neće biti sufinansirane od strane Ministarstva kulture i informisanja u 2014. godini. Sve tri manifestacije osnovane su 11. maja 2006. godine od strane Bošnjačkog nacionalnog vijeća, a časopis “Bošnjačka riječ” od januara 2006. godine. Ove tri tradicionalne manifestacije od posebnog značaja, kao i časopis “Bošnjačka riječ”, projektno su sufinasirani od strane Ministarstva kulture i informisanja do 2013. godine. Bošnjačko nacionalno vijeće nije apliciralo za sufinansiranje održavanja ovih manifestacija i izdavanja časopisa na posljednjem raspisanom konkursu, jer su predviđena sredstva nedovoljna da se održi kvalitet i renome koje su ove manifestacije i časopisa postigli u ranijim godinama.

Kulturno nasljeđe Bošnjaka u Republici Srbiji sistemski se uništava kako direktno od strane pojedinaca i grupa, negacijom i devastacijom pojedinih spomenika materijalnog i nematerijalnog kulturnog nasljeđa, tako i indirektno nebrigom postojećih državnih institucija, kao i odsustvom podrške i sufinansiranja Zavoda za kulturu sandžačkih Bošnjaka u Srbiji, koji je osnovan sa namenom da se bavi zaštitom i unapređenjem ukupnog kulturnog nasljeđa Bošnjaka u Srbiji.

Nastava na bosanskome jeziku u obrazovno-odgojnim ustanovama u Novom Pazaru, Sjenici i Tutinu počela je 2. septembra 2013. godine u 35 obrazovno-odgojnih ustanova, u 188 odjeljenja, koje pohađa 4088 učenika. Međutim, nastaju usporavanja u pravnoj i administrativnoj proceduri od strane Ministarstva prosvjete krajem 2013. godine i početkom 2014. godine, pa čak i nakon donošenja zaključka Vlade Srbije o prihvatanju “Izvještaja sa prijedlogom mjera za ostvarivanje prava Bošnjaka na obrazovanje na maternjem jeziku u Republici Srbiji”, na sjednici održanoj 1. novembra 2013. godine. Ovim zaključkom, Vlada Srbije podržava aktivnosti Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja u ostvarivanja manjinskih prava bošnjačke nacionalne manjine u Republici Srbiji, u skladu sa njihovim slobodno izraženim opredjeljenjem, postizanju njihove potpunije socijalne uključenosti, inkluzije, kao i ostvarenju jednog od ključnih strateških ciljeva Republike Srbije u oblasti obrazovanja: dostupnosti i kvalitetnim obrazovanjem za sve.

Poštovani predsjedniče Vlade Srbije,

Želim da Vam skrenem posebnu pažnju da je potrebno da posjetite općinu Priboj i na taj način uputite poruku i ohrabrite pripadnike bošnjačke nacionalne zajednice u ovoj općini da koriste svoja prava garantovana zakonima, Ustavom i evropskim standardima, uključujući i pravo na obrazovanje na maternjem jeziku.

Dakle, predlažem Vam da neposredno prilikom posjete Sarajevu, svratite u Priboj i odate počast stradalim Bošnjacima u toj općini i danas, ove 2014. godine, garantujete sigurnost građanima bošnjačke nacionalnosti, koji još uvijek osjećaju strah na ovim prostorima zbog poznatih dešavanja i zločina koji su nad Bošnjacima vršeni tokom devedesetih godina XX vijeka, posebno u slučajevima otmice i ubistva 16 građana bošnjačke nacionalnosti u Sjeverinu 22. oktobra 1992. godine, ratnog zločina u selu Kukurovići u općini Priboj, 18. februara 1993. godine i slučaj otmice putnika iz voza u mjestu Štrpci 27. februara 1993. godine i njihovog ubistva u Višegradu.

Bošnjačko nacionalno vijeće očekuje od novoformirane Vlade Republike Srbije, da obezbijedi povratak prognanih Bošnjaka u Priboj i okolnim mjestima, njihov održiv opstanak i život, kao i podizanje dostojnih spomen-obilježja žrtvama otmice u Štrpcima i Sjeverinu, te materijalnu naknadu njihovim porodicama. Neophodno je rasvetljenje i procesuiranje odgovornih za teška kršenja ljudskih prava i zločine počinjene nad bošnjačkim narodom u Sandžaku. Vidljivo je da se ovaj, kao i drugi zločini počinjeni u vrijeme državnog terora 90-tih godina, i žrtve sve više potiskuju u zaborav, da se njihova težina pokušava relativizirati, što očigledno govori da naše društvo još uvijek nije u stanju da se suoči sa prošlošću.

Poštovani gospodine Vučiću, još jednom izražam čvrsto uvjerenje da je veoma važno uspostavljanje dobrih odnosa Srbije i Bosne i Hercegovine, odnosno uspostavljanja bošnjačko-srpskog dijaloga. U isto vrijeme, podsjećam Vas da je Bošnjačko nacionalno vijeće 9. novembra 2013. godine dodijelilo Zlatnu plaketu BNV Bakiru Izetbegoviću, bošnjačkom članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zbog izuzetnog doprinosa u uspostavljanju i razvijanju saradnje i dobrih odnosu između Republike Srbije i Bosne i Hercegovine, čime je data podrška i poboljšanju položaja i ostvarivanja prava bošnjačkog naroda u Republici Srbiji.

Na kraju, predlažem Vam da u delegaciji koja će sa Vama posjetiti Sarajevo, uključite i legitimne predstavnike bošnjačke nacionalne zajednice u Republici Srbiji”, kaže se u pismu Džudževića upućeno Vučiću.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *