“Ćamilovo pero” Safetu Sijariću

Žiri književne nagrade “Pero Ćamila Sijarića” za 2012. godinu, u sastavu Hasna Zilikić, novinar i publicista, dr. Redžep Škrijelj i Elijas Rebronja, profesor književnosti i jezika, dodijelio je ovu prestižnu književnu nagradu književniku Safetu Sijariću.

Članovi žirija su istakli kako je dodijeliti ovu nagradu bilo i teško i lijepo. Teško jer u ovoj konkurenciji, ovako dobrih bošnjačkih stvaralaca, gotovo svako od njih je mogao dobiti nagradu. Istovrjemeno lično raduje što je to tako bilo jer je ovo očigledan dokaz da naša književna kultura napreduje i ide uporedo sa savremenim književnim tokovima.

Lijepo je kada mi koji sa strane promatramo književne tokove imamo širok izbor i možemo se odlučivati, tj. od dobrih tražiti ko je trenutno bolji.

Možda je ova nagrada trebala doći i ranije književniku Safetu Sijariću, ali književni kritičari često ne daju najbolji sud o nečijoj književnosti. Ipak mišljenja smo da je ovim, jednom književnom stvaraocu data mogućnost da nastavi sa svojim izuzetnim stvaralaštvom i da će ovo za njega biti svojevrsno ohrabrenje i podsticaj da nastavi svoju djelatnost još više i još bolje.

Ovo je istovremeno i dug sandžačke književne javnosti koja ovim želi poručiti da se prave umjetničke vrijednosti ne mogu zaboraviti, mada je ponekad potrebno vrijeme da one dobiju na cijeni. Istovremeno ovo je poruka svim bošnjačkim književnim stvaraocima, da ma gdje bili i ma u kakvim okolnostima stvarali, da su oni zapravo dio sandžačkog književnog miljea i da kao takvi nikada neće biti zaboravljeni niti će ih zavičaj odbaciti.

Na kraju još jednom čestitamo književniku Safetu Sijariću na ovoj vrijednoj nagradi, a svim ostalim autorima želimo, da nastave sa svojim umjetničkim radom još više, kako bi svi zajedno na tom polju dali doprinos razvoju književne kulture sandžačkih Bošnjaka.

Safet Sijarić je rođen 1952. godine u Godijevu , Bijelo Polje, Sandžak. Osnovnu školu pohađao je u rodnom Godijevu, na Sipanju i u Loznoj, a srednju u Novom Pazaru i u Peći, a Filozofski fakultet – odsjek za opštu i komparativnu književnost u Sarajevu. Po završetku studija radio je kao bibliotekar, nastavnik jezika u rodnom Godijevu, a najviše se kao novinar zadržao u Novom Pazaru. Danas kao samostalni pisac, lektor i književni kritičar živi u Sarajevu. Objavio je više knjiga, među kojima su naročitu pažnju privukli romani: Vučja gora, San o dragom kamenu (I-II), Rod i dom, Udar orla i Glas divine, Žena s tromede (pripovjetka). Od važnije književnih nagrada teba pomenuti: „Soroševu“ (naknadno uskraćena iz formalnih razloga) iz 1998; “Bosanske riječi” (roman godine) i nagrade za pripovjetku na susretima “Zije Dizdarevića” (prva-dvaput zaredom).

Sijarić je danas jedno od najznačajnijih imena bošnjačke književnosti, prepoznatljivog književnog dara i tematske originalnosti. U svom opusu tretira život podneblja u kome ja ponikao. Interpoliranjem originalnog govora, svog rustikalnog podneblja, stasao je u respektiranog i pisca iz čijeg pera naša kulturna javnost mnogo očekuje. Sijarić je jedan od pisaca koji u književni kontekst uvodi zamršeni koloplet bošnjačke svadbarske tradicije, pozicionirane između naslaga dekadencije i savremenosti , pritom se osvrćući na bolnu sudbinu sandžačke žene zarobljene u okove patrijarhalno-adetskog lavirinta sandžačkih Bošnjaka. Ujedno, Sijarić je jedan od naših najboljih dječjih književ, o čemu najreljefnije govore njegove pripovijesti, ali i mini roman „Zmijski vez“.

Bošnjačko nacionalno vijeće izražava zadovoljstvo zbog dodjele „Pera Ćamila Sijarića“ piscu koji je u našim književ im krugovima simbol ljudskog poštenja i profesionalnosti. Njegovom nominacijom za laureata nagrade održan je nivo i značaj ove prestižne nagrade.