Džudžević: Staćemo na kraj otimanju bošnjačkog kulturnog naslijeđa!

Bošnjačko nacionalno vijeće je 2012. godinu proglasilo Godinom bošnjačkog kulturnog naslijeđa u Srbiji, s ciljem da skrenemo pažnju na loš položaj i stanje bošnjačkog kulturnog naslijeđa. U Srbiji se sevdalinka proglašava srpskom pjesmom, a poznate sandžačke mantije nazivaju tradicinalnim srpskim jelom. Državnici u Srbiji uvaženim gostima poklanjaju čuvene sandžačke ćilime kao najveći srpski brend. To je čisto otimanje kulturnog naslijeđa i odlučili smo da tome stanemo na kraj.

“Standardizovali smo dvadeset ličnosti iz Sandžaka za koje smo smatrali da su u svoje vrijeme ‘mijesili’ bošnjačku historiju u Sandžaku, od bana Kulina pa do Huseina Bašića. Postavljanjem tabli na kuće u kojima su živjele i djelovale te ličnost htjeli smo da skrenemo pažnju na očuvanje kulturnog naslijeđa Bošnjaka u Srbiji.

Aćif-efendija je u jednom vremenu bitno uticao na položaj i status bošnjačke nacionalne zajednice u ovoj zemlji. Komisija koja je radila na ‘standardizaciji’ ovih dvadeset ličnosti, na osnovu uvida u arhiv, došla je do saznanja da je Aćif-efendija bio jedan od osnivača političke stranke koja se zvala Džemijat. Nastala je između dva svjetska rata i zastupala interese Bošnjaka, Albanaca i Turaka u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca.

Ja sam bio 12 godina poslanik u Skupštini Srbije i u arhivu sam pronašao stenografske bilješke, gdje Aćif-efendija govori o mnogim važnim događajima za Bošnjake u Sandžaku. U tim dokumentima se vidi da se on bavio interesima i pravima Bošnjaka u Srbiji. U arhivu sam pronašao i to da je on 21. januara 1945. godine po prijekom sudu osuđen i strijeljan kao saradnik okupatora. Mi smatramo da je ta presuda sporna, zbog toga smo pred Višim sudom u Novom Pazaru prošle godine pokrenuli proces rehabilitacije Aćifa Hadžiahmetovića, jer je dolazila od komunističkih prijekih sudova bez ikakve procedure i prava na odbranu. Do sada su održana tri ročišta. Sud će donijeti svoju presudu koja se odnosi na sporne dijelove njegove biografije“, kaže Džudžević.

On dodaje da kod Bošnjaka iz Sandžaka ni sudska presuda ne može uticati na ocjenu o istorijskoj ulozi Aćifa-efendije.

“Veliki broj Bošnjaka u Sandžaku Aćif-efendiju smatra herojem i komandantom odbrane bošnjačkog civilnog stanovništva od četnika u tri navrata tokom 1941. godine. Ja sam odrastao na priči da su uoči upada četnika u Novi Pazar majke kupale svoje sinove po zadnji put da smrt dočekaju čisti. Znale su ukoliko četnici uđu u grad da ništa živo neće ostati. Međutim, Aćif-efendija je organizovao odbranu od napada četnika i spriječio masovni pokolj Bošnjaka. Pored toga, mnogi svjedoci pred sudom su dali iskaz da je Aćif u to vrijeme organizovao odbranu velikog broja Srba od osvete Albanaca sa Kosova, koji su pretrpjeli teške zločine od četničkih jedinica u Peći i Đakovici. Aćif je organizovao utočište za mnoge srpske porodice od pripadnika odbrane Novog Pazara.

Sada nam beogradska vlast zamjera što ga BNV svrstava u znamenite Bošnjake kada je on Albanac. Tačno je da je Aćif-efendija porijeklom Albanac. Njegov otac je Albanac, a majka Bošnjakinja iz Novog Pazara. Međutim, mnoge porodice u Sjenici i Tutinu imaju albanske krvi i za nas to nije sporno. Kao što su u rudniku Sase radili Nijemci, pa je nastala jedna etnička mješavina na tom području. Hoću da kažem da je to jedna etno-genetska priča i nema veze sa nečijom istorijskom ulogom“, kaže Džudžević.

Džudžević je u razgovoru još rekao i to da je za otvaranje pomenute izložbe vladalo veliko interesovanje i da je BNV kao organizator imao velike muke da spriječi dolazak oko 10 hiljada Sandžaklija na novoopazarski trg, kako beogradske vlasti na taj način ne bi dodatno isprovocirali. Džudžević smatra da će, ukoliko Vlada Srbije skine spomen tablu Aćif-efendije, to kod Novopazaraca stvoriti revolt i da će u vrlo kratkom roku slika Aćif-efendije biti obješena na svako istaknutije mjesto.

(slobodna-bosna.ba)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *