Vijesti

Congue iure curabitur incididunt consequat

INTERVJU PREDSJEDNIKA BNV ZA ČASOPIS STAV: BAVIT ĆEMO SE STATUSOM BOŠNJAKA I SANDŽAKA

Esad Džudžo je sociolog koji je rođen i živi u Tutinu. Cijelu svoju karijeru posvetio je bošnjačkom i sandžačkom pitanju. Zbog svojih političkih uvjerenja, zalaganja za prava bošnjačkog naroda i rješavanja statusa Sandžaka, više puta je hapšen, zatvaran i protiv njega su pokrenuti deseci montiranih sudskih procesa u vrijeme Miloševićevog režima. Ipak, Džudžo je ostao ustrajan na svom putu, toliko da je danas njegov doprinos u identitetskim pitanjima sandžačkih Bošnjaka nemjerljiv. Esad Džudžo kreirao je, oblikovao, inicirao i predvodio mnoge procese u Sandžaku i Srbiji koji su se ticali identitetskih pitanja za Bošnjake. Stoga je njegov nedavni izbor za predsjednika Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) logično, ali prije svega dobro rješenje. Dobro je zbog iskustva i kompetencije za mjesto predsjednika Bošnjačkog nacionalnog vijeća, ali i zbog njegove sposobnosti da okupi Bošnjake različitih pogleda kako bi radili u općem interesu na važnim poslovima po nacionalnim i regionalnim pitanjima. Čini se da je pred sandžačkim Bošnjacima, ali i Bošnjacima uopće, upravo takvo vrijeme kada bi morali sve više gledati na temeljne stvari oko kojih se slažu a sve manje ulaziti u sukobe zbog malih razlika.

STAV: Rekli ste da će Vaš program u ovom mandatu biti Program 4+1. Šta on, zapravo, predviđa i koje su mu osnovne osobenosti?
DŽUDŽO: Program rada Bošnjačkog nacionalnog vijeća 2018–2022. predviđa unapređenje kolektivnih nacionalnih prava u četiri oblasti: javne i službene upotrebe bosanskog jezika i pisma, obrazovanja i informiranja na bosanskom jeziku te bošnjačke kulture u sve tri komponente. Peta oblast programa odnosi se na reguliranje ustavnog statusa Bošnjaka i Sandžaka, a u skladu s članom 10, stav 14 Zakona o nacionalnim vijećima, kojim je propisana nadležnost nacionalnih vijeća u vezi sa svim drugim pitanjima vezanim za položaj i identitet manjinskih naroda.


STAV: Vašim izborom za predsjednika Bošnjačkog nacionalnog vijeća trebao bi nastupiti period smirivanja tenzija u Sandžaku koje su pratile izbornu kampanju. No, čini se da te tenzije ne prestaju ni nakon izbora, dogodili su se ekscesi na ulazu u Bošnjačko nacionalno vijeće na dan konstituiranja.
DŽUDŽO: Učinit ću sve da okupim sav stručni potencijal bošnjačke zajednice u Srbiji na osnovu Programa 4+1. Incident na početku konstitutivne sjednice novog saziva Bošnjačkog nacionalnog vijeća shvatam kao reakciju i nervozu ljudi s liste “Matice bošnjačke”. Uvjeren sam da ćemo zajedničkim radom na projektima prevladati taj njihov “gubitnički sindrom”. Naravno, pod uvjetom da se nosilac liste “Matice bošnjačke” javno izvini i bošnjačkom narodu i gospodinu Sulejmanu Ugljaninu lično za sve uvrede i laži iznijete tokom predizborne kampanje.


STAV: Vaša lista prvi put neće imati apsolutnu većinu u Bošnjačkom nacionalnom vijeću, već je u svojevrsnoj koaliciji s listom “Vakat je”, koju je predvodio prof. Sait Kačapor, a koju je podržala stranka Rasima Ljajića (SDP). Hoće li to nešto promijeniti u djelovanju BNV-a? Kako ocjenjujete ovu saradnju?
DŽUDŽO: Sporazum o koaliciji SDA i SDP-a jedan je od važnijih događaja i ispita zrelosti bošnjačkog naroda, koji je rezultirao i trijumfom na izborima za Bošnjačko nacionalno vijeće 4. novembra, kada je 65 posto Bošnjaka u Sandžaku i Srbiji podržalo listu “Samoopredjeljenje” s prepoznatljivim rezultatima i listu “Vakat je”, koju je podržao gospodin Ljajić s ljudima koji se mogu uklopiti u već uigrane kreativne timove iz dosadašnjih saziva Bošnjačkog nacionalnog vijeća.


STAV: Nosilac liste “Matica bošnjačka” Muamer Zukorlić rekao je, nakon Vašeg izbora za predsjednika Bošnjačkog nacionalnog vijeća, da postoji ideološka kontradiktornost na relaciji Ugljanin – Ljajić. On je naglasio da ste Vi prije nekoliko dana objavili kartu “rasparčane” Srbije 2025. godine.
DŽUDŽO: Riječ je o mapi Balkana 2025. godine, odnosno mom tvitu na tu temu, kako će izgledati Balkan za sedam godina, na kojoj je Sandžak prikazan kao posebna teritorijalna cjelina. To su beogradski tabloidi iskoristili da pokušaju unijeti dodatnu nervozu, u čemu nijesu uspjeli.


STAV: Izjavili ste da će u narednom periodu trebati potencijal čitave zajednice kako bi se nastavile i unaprijedile četiri oblasti kojima se bavi Bošnjačko nacionalno vijeće, ali i da se u proceduri ustavne reforme izborite za statuse Bošnjaka i Sandžaka. Šta ste pod tim mislili i koje su to primarne stvari koje se moraju uraditi iz ove četiri oblasti kojima se bavi BNV?
DŽUDŽO: Prije svega moram naglasiti da ćemo i dalje insistirati na pitanjima usklađivanja nacionalne strukture u javnim ustanovama, kao i na procesuiranju zločina učinjenih u Sandžaku nad Bošnjacima. Bošnjački narod pred velikim je izazovima, ne samo u Sandžaku, i zbog toga ćemo i dati blagi prioritet statusnim pitanjima u narednom periodu. Naravno da imamo mnogo posla u klasične četiri identitarne oblasti i zbog toga nam je potreban potencijal i dogovor unutar cijele bošnjačke zajednice. Izdvojio bih nekoliko krupnih projekata. Potrebno je uskladiti nazive i imena svih ulica, trgova i toponima u svim sandžačkim gradovima, uključujući imena obrazovnih i kulturnih ustanova, o čemu već imamo potrebne odluke i urađen akcioni plan o realizaciji. Zatim, tu je profunkcioniranje Zavoda za kulturu sandžačkih Bošnjaka u Srbiji, koji ima tri odjeljenja: odjeljenje za zaštitu materijalnog kulturnog naslijeđa, odjeljenje za zaštitu i utvrđivanje statusa 24 vrste nematerijalnog kulturnog nasljeđa na nacionalnu listu, a potom apliciranje na UNESCO listu i, treće, odjeljenje za razvoj savremene bošnjačke kulture, odnosno stvaralaštva. Svakako nam predstoji daljnji rad na reformi programa nastave i učenja za sve predmete iz grupe nacionalnih nastavnih sadržaja. Jedini smo od manjinskih modela nastave na maternjem jeziku mi to uradili za 1. i 5. razred osnovne škole i za 1. razred gimnazije a predstoji nam osnaživanje studijskog programa za bosanski jezik i bošnjačku književnost na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru, kao i otvaranje posebnog departmana sa studijskim programima iz historije, muzičke i likovne kulture.


STAV: U vrijeme kada ste bili na čelu Bošnjačkog nacionalnog vijeća počeo je proces depolitizacije Vijeća. Hoćete li s tim nastaviti u ovom mandatu i je li depolitizacija moguća u uvjetima kada su stranke, zapravo, bile kreatori izbornih lista?
DŽUDŽO: Potrebno je okupiti sve kreativne i stručne ljude, bez obzira na njihova politička i druga ideološka uvjerenja. Depolitizacija se postiže rezultatima i to smo pokazali da možemo i umijemo.


STAV: Stječe se utisak da je dio Sandžaka, koji obuhvata Prijepolje, Brodarevo, Priboj i Novu Varoš, zanemaren i da Bošnjačko nacionalno vijeće tu ima manji utjecaj i slabije aktivnosti nego u drugom dijelu Sandžaka. Imate li plan i za ovaj dio Sandžaka u kojem Bošnjaci nisu tako dominantna većina kao u Novom Pazaru, Tutinu i Sjenici?
DŽUDŽO: Za početak ćemo otvoriti Ured Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Prijepolju koji će pokrivati s radom Prijepolje, Brodarevo, Novu Varoš i Priboj i imenovat ćemo koordinatore Ureda koji će se aktivno baviti ostvarivanjem prava iz nadležnosti Vijeća. Želim da navedem opštinu Priboj kao primjer zašto je potreban Ured. U Priboju imamo najveće probleme, od odbijanja lokalnih vlasti da uvedu u službenu upotrebu bosanski jezik i pismo, pa do uvođenja cijele nastave na bosanskom jeziku. A da ne govorimo o ukidanju programa realizacije održivog povratka prognanih Bošnjaka na svoja ognjišta, koji je prekinut nakon izlaska gospodina Ugljanina iz Vlade Srbije, a koji je on i pokrenuo i djelimično realizirao. U te tri sandžačke općine krenulo je izučavanje bosanskog jezika s elementima nacionalne kulture, a u Brodarevu i cijela nastava na bosanskom jeziku. Kroz uspostavljanje Ureda izborit ćemo se za sva prava koja smo ostvarili u sandžačkim općinama s većinskim bošnjačkim stanovništvom.


STAV: U drugom dijelu Sandžaka koji se nalazi u Crnoj Gori djeluje Bošnjačko vijeće, koje ima slične nadležnosti kao Bošnjačko nacionalno vijeće u Srbiji. Primjetna je dobra saradnja ova dva vijeća. Planiraju li se, možda, i neki zajednički projekti na nivou Sandžaka?
DŽUDŽO: Imamo izvanrednu saradnju s Bošnjačkim vijećem u Crnoj Gori. U međuvremenu osnovali smo Ured za koordinaciju bošnjačkih vijeća Hrvatske, Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca iz Sarajeva, Crne Gore, Bošnjačkog nacionalnog vijeća i radimo na uspostavljanju bošnjačkih vijeća na Kosovu, u Makedoniji, Sloveniji i Albaniji. Dali smo podršku i zajedničku finansijsku potporu daljnjem izlasku višetomnog Rječnika bosanskog jezika, koji radi akademik Dževad Jahić. Pokrenuli smo javnu raspravu o zajedničkim bošnjačkim simbolima i blagdanima, kao i o potrebi uspostave jednog legitimnog krovnog tijela Bošnjaka, ma gdje oni živjeli. Moj prijedlog i razmišljanje idu ka ideji da obnovimo Bošnjački sabor, kojem bi počasni predsjedavajući bio bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.


STAV: Iza nas su dva značajna datuma – Dan Sandžaka i Dan državnosti Bosne i Hercegovine. U tom svjetlu koje su vaše poruke u kontekstu Sandžaka, Bosne i Hercegovine i Bošnjaka?
DŽUDŽO: Bošnjačko pitanje na Balkanu tek se otvara apsolviranjem tzv. kosovskog problema, odnosno saradnje i međusobnog priznanja Srbije i Kosova. Potrebno je u ovom izazovnom vremenu za Bošnjake na Balkanu da stvorimo institucionalne mehanizme, koji će osigurati političku stabilnost Bosne i Hercegovine, kao matične države Bošnjaka, i regionalnu autonomiju Sandžaka u Srbiji, a potom prekograničnu regiju i saradnju sa sunarodnicima u crnogorskom dijelu Sandžaka. Uvjeren sam da vrijeme Bošnjaka tek dolazi i da nećemo propustiti ovu historijsku šansu da ostvarimo sigurnu budućnost za generacije našeg naroda.

Razgovarao: Almir Mehonić, novinar


Povezane objave

Close
Close