Promoviran novi broj časopisa “Bošnjačka riječ” i zbirke Mevlude Melajac, Hoda Katala i Semira Gicića

U Glavnom uredu Bošnjačkog nacionalnog vijeća sinoć je promoviran novi četverobroj časopisa (29-32) časopisa za društveni život i kulturu sandžačkih Bošnjaka “Bošnjačka riječ”, kao i zbirka pripovjedaka “Jorgovani” Mevlude Melajac, zbirka poezije “Dan i po” Hoda Katala i zbirka “Drame” Semira Gicića, u okviru obilježavanja 11. maja – Dana bošnjačke nacionalne zastave.

Glavni i odgovorni urednik časopisa “Bošnjačka riječ” dr. Redžep Škrijelj rekao je da novi četverobroj časopisa donosi brojne naučno-istraživačke radove vrsnih bošnjačkih intelektualaca, kao i mnoga pripovijedanjia istaknutih bošnjačkih pisaca i spisateljica. Škrijelj je istakao da je ovaj časopisu u znaku školstva na bosanskome jeziku i da su u njemu sumirani i rezultati postignuti u prethodnoj godini i propraćene brojne aktivnosti Bošnjačkog nacionalnog vijeća.

Nekadašnji glavni i odgovorni urednik časopisa Muhedin Fijuljanin izrazio je zadovoljstvo što časopis “Bošnjačka riječ”  istrajava u nastojanju da bude ogledalo bošnjačkog nacionalnog bića na ovim prostorima i njegove europske orijentacije.

Glumac Vahid Džanković čitao je pripovjetku Safeta Sijarića pod nazivom “Suri Orao” koja se nalazi u novom četvorobroju Bošnjačke riječi, a promociji su prisustvovali mnogi autori čiji su tekstovi zastupljeni u ovome broju.

Nakon toga, uslijedile su promocije novih knjiga Mevlude Melajac, Hoda Katala i Semira Gicića.

Dan zastave 2014_promocija 2

Prisutni su čuli čitanjem priče “Ljutvo Opanak” iz zbirke pripovjedaka „Jorgovani“ Mevlude Melajac, kao i predgovor ove knjige prof. Amira Dautovića, u kome se, između ostalog, kaže:

“U bošnjačkoj književnosti je svaku epohu i tok književnosti obilježila makar po jedna žena spisateljica. Kao što je na primjer, Habiba Stočević obilježila književnost Bošnjaka na orijentalnim jezicima, Umihana Čuvididina alhamijedo književnost, Nafija Sarajlić preporodnu književnost, Jasmina Musabegović modernu…dok je Mevluda Melajac svojim bogatim i decenijskim stvaralaštvom cjelokupnu noviju književnost u Sandžaku.

Mevluda Melajac nije samo najveća žena spisateljica u Sandžaku, već je ona trenutno među najčitanijim i najomiljenijim piscima na ovim prostorima, ali vjerovatno i šire. Objavila je 6 romana i svaki njen roman je doživio više izdanja. Ona se čitalačkoj publici predstavila i kraćom književnom formom – pripovjetkom. Zbirka pripovjedaka „Jorgovani“ koju danas promovišemo je zaista veliko osveženje kao i ovi novopazarski jorgovani koji ovih dana cvjetaju i mirišu našom čaršijom. Jorgovani Mevlude Melajac mirišu, asociraju i podsjećaju na stara prošla vremena, na sve ono što i danas našu čaršiju čini jedinstvenom i prepoznatljivom na ovim prostorima”.

Mevluda Melajac rekla je da je poslije romana Žar, Halka, Tapija, Đurumlija, Amanet, Ujdurma, ovo prva zbirka pripovjedaka “Jorgovani” u izdanju Centra za bošnjačke studije.  Ona je izrazila zadovoljstvo što će se neke od tih pripovjedaka naći u čitankama u nastavi na bosanskome jeziku u Sandžaku.

Dan zastave 2014_promocija 3

Nova zbirka poezija „Dan i po“, počela je kazivanjem stihova pjesme „Popis“ iz pomenute zbirke, kao i čitanja predgovora Bisere Suljić Boškailo, u kome se, između ostalog, kaže:

“Odavno nisam srela pjesnika, ali jutros ga sretoh. Odavno mi se nije desilo da drhtim pred slikama stihova od dušinih nita satkanih. Mislila sam da je danas uzaludno baviti se poezijom i čitati je čak, jer kome više to treba i zbog čega, a evo opet se  vratih u vrijeme svojih snova o velikim pjesnicima koji mjenjaju svijet svojim stihovima.

Pjesnik Hodo Katal me svojom zbirkom “Dan i po” natjera da svhatim da ništa što je veliko nije prolazno i nikakvo vrijeme ne može da uništi umjetnost koja je prava. Ne djelim ja lahko ovako velike riječi, da me nije dotakla ova knjiga, koja me uzrujala koliko ljepotom, toliko i tugom. Nekoliko puta prekidam čitanje, jer ne vidim slova od suza“.

Hodo Katal rekao je da je nakon zbirki poezija Nebeska konjica, Planinski plesači, Berlinski led, Palata Zahri, Sedmo ljeto, kao i knjige narodne epike Svako svojoj od kamena kuli, Đerđelez Alija kroz Sandžak i Ne bije ga ni puška ni olovao, izašla zbirka poezije „Dan i po“. On je kazao da je ova zbirka dobila ime po zatvorskom danu koji traje uvijek duže nego obično.

Dan zastave 2014_promocija 4

Na kraju, provirana je nova zbirka Semira Gicića pod nazivom “Drame”, a publika je čula pregovor ove knjige koji je pisala Dragana Bošković, u kome se između ostalog kaže:

“Kada se govori o Semiru Giciću kao dramskom piscu, on nastavlja liniju ovdašnje komediografije, i uočava da je pitanje mentaliteta, da čovjek pristane na sve ono na šta, deklaratino, nikada ne bi pristao. Ništa se na ovim prostorima ne događa, što se već nije dogodilo, i Semir Gicić to identifikuje u najboljoj tradiciji ovdašnje komediografije, komično i tragično u isti mah. On gradi anamnezu našeg slučaja na dva bitna i nezaobilazna plana: porodičnom, koji se urušava prvi, pod pritiskom bede, nerazumijevanja i represije koja je namjenjena malom čovjeku, pod uticajem nečije loše volje, zbog nečije tuđe koristi, koja nije ni velika, ni isplativa, i na opštem, istorijskom, koji zakopava, ali ne zaboravlja

Mladi Gicić nam možda poručuje da samo u ludilu ima sistema, da je svaki apsurd logičniji od stvarnosti koju živimo, koja se mijenja iz časa u čas, vrlo rijetko po pravilima zdravog razuma. Kad čovek misli da se nešto završilo, ono tek počinje, kada poveruje da je razumeo, baš tada je prevaren, po ko zna koji put!”.

Semir Gicić rekao je da se njegove drame igraju u pozorištima, što ga posebno isnpiriše da nastavi sa pisanjem. Gicić je istakao da je drama  književno djelo, ali se stvara da bi se prikazivalo na sceni, te njih neka čitaju glumci, dramaturzi i reditelji, a ostali treba da idu u pozorište. On je zahvalio Bošnjačkom nacionalnom vijeću što je finansijski pomoglo izdavanja njegove zbirke.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *