Rezultati prvog kruga izjašnjavanja roditelja o modelu nastave u obrazovno-vaspitnim ustanovama u školskoj 2013/2014. godini

Bošnjačko nacionalno vijeće je na konferenciji za novinare u Beogradu predstavilo rezultate prvog kruga izjašnjavanja roditelja o modelu nastave u obrazovno-vaspitnim ustanovama u Sandžaku.

Od školske godine koja počinje u septembru, nastavu na bosanskom jeziku u četiri opštine u Sandžaku, Novom Pazaru, Sjenici, Tutinu i Prijepolju, pohađat će 68 posto đaka prvog i petog razreda osnovne i prvog razreda srednje škole.

Bosanski jezik, posle srpskog i mađarskog, prema poslednjem popisu stanovništva u Srbiji, nalazi se na trećem mestu po broju onih koji se njime služe, a po Evropskoj povelji svrstan je u 10 manjinskih jezika u Srbiji. Od kraja avgusta 2009. godine Bošnjačko nacionalno vijeće u “partnerskom odnosu”, kako ističu, sa Ministarstvom prosvete Srbije učestvuje u procesu obrazovanja. Proces je započet od donošenja Zakona o osnovnom obrazovanju, Zakona o nacionalnim manjinama i Zakona o udžbenicima.

“Mi smo dali jednu ocjenu, iza koje i danas stojimo, a to je da ova Vlada Srbije olakšava, a ne otežava proces ostvarivanja identitetskih prava bošnjaka u Srbiji. Sada imamo jednu novu ocjenu koja glasi da iz objektivnih, u većinskom dijelu, razloga ovaj proces se u poslednje vreme usporava. To je zbog redukcija kapaciteta u samom Ministarstvu prosvete, koje traju dva-tri mjeseca, a danas smo čuli i zvaničnu informaciju da je ministar Žarko Obradović i formalno podnio ostavku”, kazao je predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Esad Džudžević.

Za četiri godine ovaj organ manjinske samouprave izvršio je na desetine stručnih, motivacionih seminara za sve učesnike, aktere ovog procesa, direktore, nastavnike i ostale. Iako je postojala zakonska varijanta i za uvoz udžbenika iz BiH, odlučili su se na formiranje svojih timova koji rade u nastavi i koji su radili udžbenike.

Proces obrazovanja na bosanskom jeziku će se sprovesti, kako je istakao Džudžević, “u metodološkom smislu da ide na cikličan, stepenast način”.

“Znači, ne kompletan proces implementacije, već prvi i peti razred osnovne škole i prvi razred srednjih škola. U drugom krugu izjašnjavanja, biće uključen i pripremni razred (predškolsko)”, napomenuo je.

On je kazao da su menadžmenti u Prijepolju u četiri osnovne i tri srednje odbili da izvrše anketiranje roditelja.

Džudžević je naveo da je za identitet bošnjaka u Srbiji važno i pravo na verski identitet.

“U skladu sa zakonom i svojim statutom imamo Savez za odnose sa vjerskim zajednicama, taj savet je u aktivnoj ulozi posljednjih mjeseci kako bi došlo do ujedinjavanja dvije upravljačke strukture islamskih zajednica, jer smo došli do pitanja održavanja nastave iz predmeta Vjeronauka. Nedoumica je iz koje islamske zajednice će nadležna ministarstva da prave listu nastavnika i profesora vjeronauke. Da bi se ta situacija prevazišla, mi ćemo dati punu podršku Udruženju profesora vjeronauke koje je formirano ovih dana, da oni na pravno-proceduralni način prevaziđu tu grešku koja se desila registrovanjem dvije islamske zajednice u Srbiji“, objasnio je Džudžević.

Predsjednik odbora za obrazovanje Bošnjačkog nacionalnog vijeća prof. Elijas Rebronja mišljenja je da su Bošnjaci nakon sto godina konačno korak do svog cilja, do uvođenja nastave na bosanskom jeziku i “do ponovnog vraćanja prava u oblasti obrazovanja”.

Naglašavajući da su sve ostale nacionalne manjinske zajednice u Srbiji ostvarile ovo pravo i da su Bošnjaci poslednji, rekao je: “U ovom procesu postoje i oni koji ga usporavaju. Preduzeli smo sve zakonske radnje kako bi nastava na bosanskom jeziku počela od septembra. Samo čekamo da Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja konačno počne da radi svoj posao i da nam ovaj proces ne usporavaju. Potrebno je da Ministarstvo što hitnije objavi Pravilnik o spremi i vrsti obrazovanja nastavnika koji izvode nastavni plan i program za bosanski jezik, zatim da objavi nastavne planove i programe za predmet Bosanski jezik i književnost. Ministarstvo prosvete svakako želi da uradi ono što je do njih, ali koliko vidim, najveći problem je u Zavodu. Iskreno se nadam da će Zavod što pre dati pozitivno mišljenje na ove pravilnike kako bi školska godina u nastavi na bosanskom mogla da počne na vrijeme.”

Izvor: Anadolija / foto: Medija Centar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *