U BNV-u promovisan bosanski prijevod “Divana”

U Novom Pazaru promovisan bosanski prijevod Divana, glasovitog perzijskog pjesnika i sufije iz XIV stoljeća – Hafiza Širazija.

Adže Šemsuddin Muhammed Ibn Muhammed Hafiz Širazi jedan je od najvećih lirskih pjesnika Irana. Rođen je početkom, a umro krajem VIII vijeka po Hidžri. Njegova poezija manifestacija je složene i čudesne iranske kulture i odraz gnoze i vjerske mudrosti koja je u perzijskoj poeziji izražena na krajnje dopadljiv način. Jezik njegove poezije jeste jezik mudroslovlja i prilagođen je različitim razinama poimanja. Hafiz je bio pjesnik duboko upućen u teoriju poezije, šerijatske i irfanske znanosti. Njegova urođena izvanredna darovitost, duboka promišljanja i bujna pjesnička mašta omogućili su mu da se na najbolji način uspije okoristiti ovim Božijim darovima, te je, uspjevši sublimirati svoju naročitu produhovljenost i pjesničko majstorstvo, stvorio vrhunka i jedisntvena poetska ostvarenja u formi gazela. Svoja gnostička isksutva Hafiz je ispoljio u svojoj poeziji i upravo ta vrsta iskustva predstavlja unutarnji sloj njegove poezije.

Prevoditi Hafizovu poeziju s perzijskog na druge jezike težak je posao. Ovaj prijevod  rezultat je životnog iskustva i truda rahmetli prof.dr. Bećira Džake, dugogodišnjeg profesora perzijskog jezika i književnosti na Univerzitetu u Sarajevu.  Odbacivši običaj da “Hafiza ne treba pokušavati prevesti”, on je prijevodom Divana otvorio vrata pred ovdašnjom iranistikom, dok se kao izdavač ovog grandioznog djela javlja Naučnoistraživački institutut Ibn Sina u Sarajevu.

Promocija književnog djela Divan, glasovitog perzijskog pjesnika i sufije iz XIV stoljeća – Hafiza Širazija, sa persijskog na bosanski jezik, promovisano je 27. maja 2010. u Bošnjačkom nacionalnom vijeću u Novom Pazaru. Organizatori ovog događaja, pored Bošnjačkog nacionalnog vijeća, su: Naučnoistraživački institut “Ibn Sina”, Rijaset Islamske zajednice Srbije i Izdavačka djelatnost “Ilm” Novi Pazar. O ovom kapitalnom djelu na promociji govorili su direktor Naučnoistraživačkog instituta “Ibn Sina” mr. Mohammad Bagher Soleimaniamiri, Mr. Said Abedpour, istraživač perzijskog jezika i književnosti dr. Elvir Musić, Nermin Hodžić i direktor Izdavačke djelatnosti “Ilm” iz Novog Pazara Sead Nasufović.

Kako je kazao Mohammad Bagher Soleimaniamiri, objavljivanje bosanskog prijevoda Hafizovog Divana predstavlja veliki korak u unapređenju kulturnih veza između Irana i Bosne i Hercegovine i Sandžaka. Ističući da se Hafizova poezija i irfani, tj. sufijski svjetonazor, temelje na vjeri u Boga i poštovanju časti i dostojanstva čovjeka, te izbjegavanju površnosti i formalizma, Soleimaniamiri je kazao da se u Divanu ogleda izvorni islamsko-iranski, mistični, pogled na svijet i čovjeka u njemu.

Govoreći o položaju Hafiza Širazija u plejadi iranskih pjesnika, Dr. Elvir Musić je kazao da njegova poezija predstavlja vrhunac literarnog i mističnog bogatstva – da odiše poetskom ljepotom i stilom, da je prepuna stilskih figura, te da u njoj nalazimo i riječi koje u perzijskom jeziku i književnom izrazu predstavljaju istinske inovacije. “Mada svi Hafizovi stihovi nisu mistični, jer ne može se olahko prenebregnuti postojanje i onoga profanog u njegovom izrazu, ipak je bez dostatnog poznavanja tesavufa i irfana skoro pa nemoguće razumjeti njegovu poeziju” – riječi su g-dina Mustića, dok je mr. Said Abedpour govorio o postojanju raznovrsnih semantičkih slojeva u Hafizovoj poeziji: “On govori o čovjeku i njegovom iskonskom, preegzistentnom zavjetovanju Bogu Jedinome, Onome Koji jeste naš istinski Voljeni. Hafizove gazele karakterišu različiti semantički slojevi, bez čijeg je razumijevanja teško ili, pak, nemoguće shvatiti njegovu poeziju. Riječi i izrazi koje Hafiz koristi ponekad imaju višestruka značenja, otuda je poznavanje i raspoznavanje tih značenja od presudnog značaja za razumijevanje svakog gazela. Ovdje se posebno misli na riječi poput vina, opijenosti, krčmara, mejhane i sl.”

Potpuno zgnjuren u duhovno iskustvo i opijen svjedočenjem u Ljepotu Božiju, neizbježno je morao govoriti jezikom vina i pijanstva. Uostalom, da je drukčije, zar bi onda Hafizov Divan imao, skupa s Kur’anom časnim i Rumijevom Mesnevijom, počasno mjesto u svakom iranskom domu; ljudi mu ne bi prilazili kao svojevrsnom svetom štivu, držeći čak da im, nasumičnim ostvarenjem stranice, Hafiz može ukazati na pravi put i rješenje njihovih problema i dilemma /prof.dr. Mohammadjavad Pirmoradi, u Riječ izdavača/.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *